Ka kōrero a Roihana Nuri ki Manako mō te hōtaka ‘Q + A’

Ko te tino whakaaro o tēnei rangitaki, kia rere ai te reo, ā, ‘riterite tonu’ te puta mai o tētahi kōrero. Otirā, ko te marama o Paengawhāwhā te wā i puta mai ai tētahi mea. Hei aha… ko te kaupapa o tēnei rā, ko Q + A – he hōtaka mō ngā kaupapa o te wā, ko ngā take tōrangapū ngā tino kaupapa.

Ia wiki, ia wiki, ka kōrero a Roihana Nuri (ko ia tētahi kairipoata i reira) mō te hōtaka rā ki a Manako – anei te hononga ki te hōtaka i Mānako. Ka kōrero a Roihana mō te matenga o ō rātou hoa mahi, a Greg Boyes, mō te mahi hē o Clare Curran (he kino te whiu o ana kupu mōna!), mō te taenga mai (pea) o Fascism, ka mutu, mō te hokinga mai o ngā tūpāpaku o ngā hoia o ngā tau e hia kua pahure. He kaha te mihi a Roihana i tēnei mahi pai – ko tōna whanaunga kē tētahi o ngā hoia i whakahokia mai nei kia tangihia, kia nehua. Ki a ia, tino roa te mamae o ngā whānau pani, ā, ka mauritau ināianei te wairua o te nuinga.

Nō reira, anei taku iti i te pō nei. Mauriora rā koutou.

Kei konei ētahi kōrero o te wā i Te Reo Irirangi o Waatea

Tēnā koutou, e ngā kaipānui. Anei ētahi hononga ki ngā kōrero o te wā i Waatea. Ko te mea tuatahi, e pā ana ki te tautohe mō ngā kura hourua (‘partnership’ schools) i Aotearoa. E ai ki ngā tumuaki o ngā kura auraki, kāore i te hiatia ngā kura hourua i ēnei rā, nā te mea kua piki haere ngā mahi pai mō ngā ākonga Māori i ngā kura auraki. Otirā, e ai ki te kaikōrero, a Maahia Nathan (he tumuaki wharekura), ehara tērā i te tika, ā, he pai ake mena he whānui ake ngā kōwhiringa mō ngā mātua Māori, ahakoa he aha te momo kura. Anei te hononga:

Ko te mea tuarua, he uiuinga kōrero mō te ekenga mai a Daniel Procter hei kaihautu tuarua o te Poari o Te Kōhanga Reo. Ka rangona i konei te reka o tōna reo, me ētahi o ōna whakaaro mō tēnei taonga o te ao Māori. Anei te hononga ki te pāhotanga. Kei konei hoki tana kōrero mōna ake i te wāhi ipurangi o Te Kōhanga Reo.

 

 

#Mahuru Māori – ka kōrero a Stacey Morrison mō te mahi awhina i ngā pakeke, i ngā mātua ki te ako i te reo Māori

 

stacey_morrison

(English translation in first comment – ngā mihi!)

Ngā mihi o te wā, o Mahuru Māori!

I tēnei mea poto noa iho, anei te hononga ki tā Stacey Morrison kōrero i te reo irirangi mō te mahi tautoko a rāua ko Scotty Morrison i ngā mātua, i ngā pakeke hoki, kia ‘tangata whenua’ ai te reo Māori i te kāinga. Me mihi ka tika ki a rāua, ki te Whare Wānanga o Massey hoki, mō te aro ki ngā tino hiahia o ngā mātua, o ngā pakeke hoki. I te reo Māori tēnei kōrero.

Anei hoki tētahi uiuinga i Te Reo Irirangi o Aotearoa, e pā ana ki te reo Māori, me tā rāua pukapuka hou. I te reo Pākehā tēnei.

 

Mahuru Māori: he whakaaro mō te arero whakairotia

(English version in first comment – ngā mihi!)

I te whakaahua e whakatairanga ana i te marama reo Māori (ko Mahuru Māori tēnā), kua kitea te arero whakairotia. Kua marama te tikanga – me ū te tangata ki te reo Māori, ki te whakaaro Māori hoki. Ehara i te mea, he pai ki te puta mai ai ngā kupu Māori noa iho – e kāo; me Māori te momo whakatakoto kōrero, me te aha, me Māori kē ngā whakaaro. Kua mōhiotia whānuitia te kupu akiaki a Tīmoti mā – ‘ko te reo kia rere, ko te reo kia tika, ko te reo kia Māori.’ Me mihi ka tika ki ngā āhuatanga e toru, otirā, me pēhea ngā whakaaro ina ka puta mai te kōrero Māori i te arero Pākehā? He Pākeha tēnei e tuhi ana… Me pēhea ōku whakaaro? Ko tāku ki a koutou, kei ahau ōku aku whakaaro.

Engari, me whakatakoto ōku whakaaro i te momo whakatakotoranga reo Māori, i runga i ngā tikanga Māori hoki. Hei tauira – mena ka mihia tētahi tangata i ‘Te Karere’ (kua whiwhi ki te tohu pea), ina ka whakahoki te tangata ki te kairipoata, kāore i rangona ngā kupu whakahīhī, otirā, ko te kupu mihi kē ki tōna whānau, ki tōna hapū, iwi, ki a rātou i tautoko i a ia  i te haerenga roa. He pai tēnā – he tika, he Māori tēnei momo whakaaro. ‘Ehara taku toa i te toa takitahi’- āe mārika, te mutunga kē mai o te tika o tēnei momo kōrero.

I tōku whānau, ahakoa he whānau Pākehā kē, ka rere tonu te reo Māori – ko māua ko taku tamāhine e pēnei ana – ā,  i tōna wā,  wānangatia ai ngā whakatakotoranga reo, me te ‘whakaaro Māori’ hoki.

Ngā mihi o te wā!

 

Mahuru Māori – kua whakatakotoria anō te mānuka

mahuru-maori-2017

(English translation in first comment – ngā mihi!)

Kei te whārangi ipurangi o Mahuru Māori tēnei mihi…

“Kia ora! Tēnei ka mihi ki a koe mōu i whakaaro mai ki te kaupapa o Mahuru Māori hei hāpai ake māu i tēnei tau. Me mihi rā tō pūnganangana, tō hautoa, me tō aroha nui ki te reo, ki te kawe i tēnei mānuka, ao te pō, pō te ao.”

Anei te whakamārama mō te kaupapa…

Ko te kaupapa o Mahuru Māori tētahi wero reo i puta mai i a Paraone Gloyne i te tau 2014. He hiahia nōna kia rangona whānuitia te reo, e puta hoki ai ki te ao o te ia rā.

Nō reira ko te wero, kia reo Māori te reo whakawhitiwhiti (kōrero, tuhituhi, waiata, katoa e puta ana i a koe he reo Māori) mō te marama o Mahuru, ahakoa ki a wai, ahakoa, ki whea, ahakoa āwhea kōrero ai te tangata, me Māori te reo.

Āe rā, he tino wero tēnei, kia kōrero ai i te reo Māori, ao te pō, pō te ao… otirā, kua ngāwari atu ētahi o ngā tikanga i ēnei rā, kia taea ai e te hunga kāore i te tino mōhio te whai wāhi. I tōku whānau, ko te whāinga o taku tamāhine kia kōrero Māori māua i te nuinga o te wā. Mō tōna hoa wahine, me kōrero rāua ko taku tamāhine i te reo, mena ka taea.

Otirā ko au? Ko tēnei – te hokinga mai ki tēnei rangataki.

Ngā mihi o te wā, o te Mahuru Māori!

I te meneti, i te haora, me te rā i mutu ai te Pakanga Tuatahi o te Ao…

… i tērā wā, i tēnei rā, huri mai ai taku hoa mahi ki ahau kia whakamōhio ai i ahau. I kore ētahi atu i reira, i te tari mō ngā ākonga pae tuarua i Te Whare Wānanga o Otago. I noho mū ana, ā, i pātai mai ia mō ōku tīpuna, mehemea i mate ai tētahi, etāhi rānei i tērā pakanga. Ko tāku ki a ia, e kāo. Otirā, i mauheretia taku tupuna tāne mō he wā poto noa iho i Soames Island, i te whanga o Te Whanga Nui a Tara. Ahakoa he wā poto, tino kaha tōna mamae, me te wairua kawa i tōna ngākau nā tērā mahi a te kawana. Nō Tiamani ia…

Ka mutu, i whakautu mai taku hoa mahi (nō Wīwī ia)… e ai ki te kōrero, i mate ai te tuakana, teina rānei o te pāpā o tona tupuna tāne, otirā kāore i tino mōhiotia ko wai ia, ko wai rāua, rātou rānei…

Ka noho, ka noho, nāwai rā, huri ano māua ki ā māua mahi.

11/11/16

150diksmuide-jpg-crop-original-original
Arthur Brusselle, “Diksmuide” (1918–19)

To put together a new book of images of World War I, The First World War: Unseen Glass Plate Photographs of the Western Front, Carl De Keyzer restored original plates made by photographers whose work, in their own time, was printed without fanfare and viewed at a much smaller size. De Keyzer’s book offers photographs of soldiers, civilians, and landscapes in a large format that represents the war with startling clarity.

Some of the most striking images in the book are this series of photographs by Arthur Brusselle, from Bruges. In 1918 and 1919, the Belgian government commissioned Brusselle to go to the places where the war had hit hard and record what he saw. These plates are held by the archive of the City of Bruges.

http://www.slate.com/blogs/the_vault/2015/11/18/photos_what_belgium_looked_like_at_the_end_of_world_war_i.html

 

He rā maumahara i ngā pakanga i Aotearoa nei – he rā puhi, he rā motuhake

Charles Heaphy’s sketch of Mere-Mere [sic] from Whangamarino Redoubt, 1863. This illustration shows a view from above the fortification with three cannon in the foreground. Though apparently poorly aimed, the gun at left is firing on the Kingite defences at Meremere, about 2 km away. The gunboat Pioneer is in the Waikato River below the fortification (anei te herenga ki te pikitia nei).

MeremereWaikatowars

Anei tētahi pikitia i tuhi tene nā Charles Heaphy… ko tēnei te tirohanga a te Pākehā i te wā i tīmata ai te pakanga, te riri whenua ki ētahi, te riri Pākehā e ai ki te kaituhi hītori a Tony Simpson.

Anei te herenga ki tā Paraone kōrero ki a Scotty Morrison mō te kōwhiringa ko tēhea te rā pai mō te maumaharatanga o te motu nei ki ngā riri whenua, ki ngā pakanga whenua.  E ai kia Paraone, kua whakaae te kawana, nā Bill English i tuku te whakapae nei, hei whakahoki atu ki te petihana a ētahi kai maumahara ai i ēnei pakanga. Nā ētahi kōtiro Māori nō Ototohanga i kawe te petihana nā ki te Whanganui a Tara, ki te whare paremata, otirā ehara i te mea ko tēnei ō rātou whakaaro anake – he mea i whakahaua e ngā iwi o te motu. I konei ka kōrero a Paraone ko Scotty mō te kaupapa, mō ō Paraone kare-ā-roto mō te pūrongo kua whakaae te kāwana, mō te haerenga whakamua o te kaupapa nei, me te rā pai mō tēnei take nui. Ko te whakaaro me ‘rā puhi’ te mea nei, me rā motuhake, ahakoa ehara i te hararei. Me mihi hoki ki tā Paraone whakaaro, kia rā maumahara ai tēnei mō ngā taha e rua o te pakanga, ahakoa ngā mahi kino a te kāwana me ngā kainohonoho i ngā tau kua hipa (ko rātou kē ōku tūpuna).

Mauri ora tātou.

He uaua te ‘riterite tonu’ otirā, ka haere tonu – me te kauhau a Hinurewa Poutu

te ahi ki te kāingaHinurewaPoutu

Anei tētahi ahi kē – ehara i te ahi i te Inch Bar, i te wāhi ka hui ngātahi mātou ia Wenerei, ia Wenerei – e kāo, ko tēnei te ahi i tōku kāinga, i te whitu karaka i te ata, i te Rāhoroi,  i te marama a Here-turi-kōkā… e ai ki te kōrero, ko tēnei te marama ka noho tonu ngā tāngata e piri tata ana ki te ahi, ā, ka wera ai ngā turi… kāore i tino wera rawa atu aku ake turi, engari āhua makariri tonu ki waho ( i puta mai te hukarere i konei i tērā atu wiki). Ka kitea te hukapapa kei waho, ahakoa he iti.

Ka whitawhita tonu te ahi kaingākau i te reo Māori hoki. I tērā pō, i mātaki au i a Hinurewa Poutu e kauhau ana mō ana rangahau e pā ana ki ngā ‘pīpī’ o ngā wharekura (he ‘raukura’ hoki – ko ngā mea e pīkau ana i ngā tūmanako me ngā moemoeā mō te oranga tonutanga o te reo Māori).  Ko ngā pakeke te tino kaupapa o taku rangahau e pā ana ki te reo Māori, otirā, he pai te rongo kōrero mō ngā rangatahi. E ai ki a Hinurewa, ko ngā pīpī ngā manu iti noa iho, engari he kupu hoki a ‘pīpī’ mō ngā toa rangatahi e haere ana i mua o te ope whawhai ki te pakanga. Ko te raru (e ai ki ētahi), kāore ēnei i te tino ū ki te kōrero Māori i ētahi wā, mena e kōrero tahi rātou ko ko ō rātou hoa. Nō reira, ko tak akiaki nei, whakarongo ki ana kōrero mō te kaupapa nei (ko te reo Pākehā te reo e kawe ana i ōna whakaaro i te kauhau nei, ahakoa ko te reo Māori te whiu i tonā tuhinga roa mō te PhD).

Kei konei te herenga ki tētahi atu kōrero mōna, mō ana rangahau hoki. E ai ki a ia, ko te mea nui kia whaka-cool-ngia te reo mō ngā rangatahi…

Mauri ora tātou…

 

 

 

 

 

Te mahi ‘haututū’ a Lance O’Sullivan

LanceOSullivan-263x300

E ai ki tēnei kōrero mō Lance O’Sullivan (‘Te Tākuta Pai’ e ai ki te pukapuka mōna) he mahi ‘disruptive’ tā Lance mahi hei tautoko i ngā tāngata pōhara i te Tai Tokerau. Ko ‘haututū’ te kupu i kōwhiritia e te kaituhi kia whakamāori ai i te kupu ‘disruptive.’ Heoi anō, he pai te pūrongo mō te pūmanawa tautono (app) i hangaia e Lance mā kia ngāwari ai te tātari i ngā māuiuitanga o ngā ākonga i ngā kura pōhara, kia mōhio ai he aha te raru, kia ngāwari ai te whakatika. E ai ki a Lance, kua hōhā ia i te tatari kia pai ai te hauora o ngā tāngata i te hapori i te Tai Tokerau.

Ngā mihi o te wā, o te wiki o te reo Māori… Mauri ora, koutou.

He whakaaro, me tētahi kiriata poto (nā Rā Pomare) mō te wiki o te reo Māori

blobbies talking
He mea māori noa iho (ehara i te mea Māori anake!)

I tēnei pohi, he kiriata whakangahau mō te kīanga ‘Tau kē!’me ētahi whakaaro mō te wiki o te reo Māori.

Mena he kōrero Māori koe / kōrua/ koutou, kua hōhā i te wiki nei, me ngā kupu akiaki ki te ‘Korero Māori!!!!’ Ia rā, ia rā, ka whakarongo au ki te reo, ka kōrero au i te reo, ka ako mea hou i te reo… he mea māori noa iho, i kōrerotia e ētahi hoa Māori, hoa Pākehā, hoa Wīwī (me te whakaahua ki runga). Āe, ka auē hoki ahau ina ka rongo e toru orau o te motu nei he kōrero Māori. Āe mārika, me akiaki te nuinga kia ako ai, kia kōrero ai i te reo, otirā – ko te mea nui ki ahau, me tuku rauemi pai ki ngā mea e ako ana, kia pai ai ō rātou haerenga reo Māori.

Anei te  kiriata whakangahau, nā Rā Pomare; ko te whakaaro, e ai ki a ‘Spinoff’, ka puta mai he mea hou ia rā, ia rā o te wiki nei. Kia pai te wiki nei, me te ako tonu i tēnei reo rangatira.

Mauri ora rā!